Share this post on:

HODOČAŠĆE U MEĐUGORJE

Isus, Marija i Josip išli su triput na hodočašće da bi slavili Živoga Boga. Iz Nazareta do Jeruzalema pješačili su oko 170 km. Nikada nisu unaprijed znali što ih čeka na putu, ali su se s radošću suočavali sa nedostatkom udobnosti. Sjedalo u autobusu nije udobno kao fotelja kod kuće, krevet nije udoban kao kod kuće, vruće je, pokisli smo, noge bole … sve su to križevi s kojima smo blagoslovljeni

Zahvalimo Majci Božjoj što nas je pozvala, zahvalimo za sve darove koje smo kao njezini gosti u izobilju dobili. Zahvalimo i za milosti koje smo htjeli a nismo dobili, jer zasigurno još uvijek nismo spremni za njih.  Budimo ustrajni u molitvi i milosti zasigurno neće izostati kada za njih dođe vrijeme. 

Molimo za naše obitelji, da idući puta bude više supružnika koji zajedno kroče kroz vjeru, koji zajedno prikazuju Majci sve svoje teškoće, koji zajedno donose svoje zahvale.

U današnje vrijeme kada je slika obitelji dosta iskrivljena molimo za obitelj kao zajednicu vjere, života i ljubavi.

Molimo za buduće supružnike naše djece, molimo Majku da nam izmoli milost da budući supružnici naše djece prvo zavole njezinog sina pa tek onda njih.

BIJELJINA

Sedmi igrač HOK Domaljevca !!! Kao i do sada vjerno ćemo pratiti naše momke iz HOK-Domaljevac.  Gostujuća utakmica odigrana u Ugljeviku sa OK RADNIK iz Bijeljine završila je rezultatom 3:2, zna se za koga! A mi smo se, naravno, raspitali što to ima u blizini interesantno za posjetiti. A Bosna ko Bosna, u svakom kutku skriva kulturne, religijske i prirodne ljepote. Velebno izdanje manastira Sv. Petke, zaštitnice žena, nadomak Bijeljine izgrađeno u ruskom stilu. Usprkos svom monumentalnom izdanju odiše nekom jednostavnošću i mirom koji se i može osjetiti jedino unutar samostana. 

BANJA LUKA

Sedmi igrač HOK Domaljevca !!! Kao i do sada vjerno ćemo pratiti naše momke iz HOK-Domaljevac. Gostujuća utakmica odigrana sa OK Borac iz Banja Luke završila je rezultatom 3:0, zna se za koga!                  A mi smo se, naravno, raspitali što to ima u blizini interesantno za posjetiti. A Bosna ko Bosna, u svakom kutku skriva kulturne, religijske i prirodne ljepote. 

Krupa na Vrbasu 

Udaljena 25 km od Banja Luke nalazi se Krupa na Vrbasu. Mala, strma i uska uličica dovest će vas do samih slapova ovog prirodnog bisera. Nadolazeća voda sa svih strana proizvodi tako moćan i snažan huk koji zaglušuje čak i vlastite misli. 

Spomenik 12 beba 

Da je rat zlo koje ostavlja nezacijeljene rane na svakoj strani govori šapatom i spomenik o 12 beba. Bolnica u Banja Luci ostala je bez kisika. Avion koji je trebao dostaviti kisik nekoliko dana je čekao dozvolu za polijetanje. Od ukupno 14 beba 12 beba je umrlo. Od dvije preživjela jedna je umrla nakon rata a druga živi sa velikim zdravstvenim posljedicama. 

Hram Hrista Spasitelja

Najveći manastir u gradu. Izgrađen je 1939. godine, znači pred sam početak drugog svjetskog rata. 1941. godine je potpuno srušen i nije postojao 60 godina. A onda su 2004. godine odlučili da ga obnove. U kupole je ugrađeno zlato iz Sibira i crveno žuti kamen iz Mezopatamije. 

Krivi sat 

Vrijeme na ovom satu zaustavljeno je u 09:11h 27.10.1969. godine kada je jak potres pogodio Banja Luku.

Tvrđava Kastel 

Napravljena je u XVI stoljeću za potrebe odabrane od Austrije. Prostire sa na 48.000 m2. Danas se tu održavaju razne manifestacije: koncerti, festivali. Uz tvrđavu protiče Vrbas i ljeti se može vidjeti posebna vrsta čamac, dajak. Dajak je jedini čamac koji ide uzvodno. Dok još nije bilo mostova u gradu služio je kao sredstvo za prelazak Vrbasa. U tom čamcu se ne koriste vesla, već motka za odguravanje koja se zove dajak i po tome je i dobio ime. Tvrđava Kastel priča jednu od najtužnijih legendi Banja Luke. Safikada je bila najljepša djevojka Banjaluke. Bila je zaljubljena u vojnika Omera. Kada je dobila vijest da Omer poginuo u ratu u bijeloj vjenčanici stala je ispred topa koji ispaljuje točno podne. Tako je lijepa banjalučanka otišla u vječnost

SARAJEVO

Nepresušan izvor meraka, ćeifa, inata

Gostujuća utakmica odigrana sa OK Ilidža iz Sarajeva završila je rezultatom 3:2, zna se za koga! A mi smo se, naravno, raspitali što to ima u blizini interesantno za posjetiti. A Bosna ko Bosna, u svakom kutku skriva kulturne, religijske i prirodne ljepote. 

KOZIJA ĆUPRIJA 

Legenda kaže da je Kozju ćupriju podigao siromašni kozar Meho koji je pronašao ćup pun zlatnika dok je čuvao koze. Tim novcem platio je sebi školovanje, a kad je postao bogat sagradio je most na mjestu gdje pronašao zlatnike. Jedini je u cijelosti sačuvan most iz osmanskog perioda. Izgrađen je u 16. stoljeću na putu koji je vodio iz Sarajeva za Istambul. Most je 2004.godine proglašen nacionalnim spomenikom BiH

ŽUTA TABIJA 

Vidikovac sa koga se pruža veličanstven pogled na Sarajevo 

TUNEL SPASA

To što brodi ne mogu da prevale, čovjek umije … Tunel spasa … Sarajevo 1993 godine… nadljudskim snagama ispod aerodromske piste prokopan je tunel koji je povezao Dobrinju i Butmir. Kažu tajna je bila u dušama ili karakteru ljudi. Pa, pitam se sada, gdje nestala ta duša Sarajeva? Ako dobro oslušneš i okreneš se oko sebe vidjet ćeš je kako izviruje sa nekog parkinga, naplaćuje ulaz ili sjedi u nekom zavučenom kafiću. Dovoljno je sa sarajlijom progovorit dvije riječi i odmah si na ti, kao da svaki dan piješ s njim kavu. Nažalost, treba se čovjek dobro potruditi da to danas pronađe. Nije Sarajevo izgubilo dušu, ona se samo sakrila. Sakrila se pred najezdom “posjetitelja” iz arapskog svijeta, sakrila se pred silom afričkih i azijskih migranata. Sakrila se od straha da ne izgubi vlastiti identitet svjesna da se došljaci neće integrirati u život Sarajeva. Ne želim u svojoj domovini natpis na arapskom pismu, želim na jednom od dva službena pisma, ne želim u svojoj domovini burku i nikab, želim slobodan izbor između burke i minice, ne želim da naši gosti imaju pravo kupovine zemlje jer ako si gost plati sebi smještaj, ne želim se u svojoj domovini osjećati ako gost … 

GRADSKA VIJEĆNICA 

Najljepši ukras Sarajeva, tijekom agresije na BiH 1992. pogođena je zapaljivim artiljerijskim projektilima pri čemu je uništeno oko 2 milijuna eksponata. Pod svodom zapaljene Vijećnice tijekom ratnih godina književnici, likovni umjetnici, novinari i publicisti iz svih dijelova svijeta održavali su svoje večeri. Izvedbom Mozartovog Requiema kojeg je 1994. izvela Sarajevska filharmonija, poslana je snažna poruka u svijet. U svojoj nutrini krije burnu prošlost, pogubljenje, novi život izgledajući kao da joj se nikada ništa tužno nije desilo. Rekonstrukcija Vijećnice urađena je po originalnoj dokumentaciji i 2014.godine Vijećnica je otvorena. 

MUZEJ RATNOG DJETINJSTVA

Muzej ratnog djetinjstva je jedini muzej u svijetu koji se bavi dokumentiranjem iskustava osoba čija je djetinjstva obilježio rat. Nastao je na osnovu knjige “Djetinjstvo u ratu” autora Jasminka Halilović. Svjedočenja, sjećanja, crteži i fotografije vode nas u svijet koje ni jedno dijete ne bi trebalo da doživi. Proživjeti ponovo svoju mladost i djetinjstvo preko nečijih tuđih sjećanja je iznimno jak osjećaj u kojem se istovremeno javljaju i tuga i bol i sreća i radost, a sve protkano i suzama i smijehom. Muzej koji je mogao biti koncentriran na smrt i patnju, ustvari je jedna pozitivna priča. Muzej koje vas vodi u prošlost, a čija je svrha bolja budućnost. Nema u njemu mjesta za nacionalizam, za mržnju- to je samo mjesto u kojem svijet, najsuroviju sliku svijeta, vidimo očima djeteta. 

SREBRENIK

Gostujuća utakmica završila je rezultatom 3:2, zna se za koga.  A mi smo se, naravno, raspitali što to ima u blizini interesantno za posjetiti. A Bosna ko Bosna, u svakom kutku skriva kulturne, religijske i prirodne ljepote.

 Na visokoj, strmoj i skoro nepristupačnoj stijeni iznad doline rijeke Tinje prkosno stoji bajkovita Srebrenička kula. Tako je lako i tako nam je blizu mjesto na kojem možemo odlutati u maštu i izgubiti se u nekom drugom svijetu. A kada nam jesen otkrije boje krošanja, ovako divan izlet je okrjepa za tijelo i dušu. Mjesto na kojem su i najveće vojskovođe lomile koplja skriva i neke mračne tajne. Legenda kaže da u kuli postoji soba u kojoj je tadašnji vladar zazidao živu trudnu suprugu, a mještani i dan danas govore da bunar nema dna i da je pun odsječenih glava. No, nama se više svidjela legenda o tri kraljice koje su se takmičile koja će za sebe sagraditi ljepši grad. pa je tako jedna sagradila grad na Sokolu, druga Gradačac a treća grad koji sjaji kao da je od srebra. 

KRALJEVA SUTJESKA

Gostujuća utakmica i podrška našim divnim dečkima Hok Domaljevac. A mi smo se, naravno, raspitali što to ima u blizini interesantno za posjetiti. A Bosna ko Bosna, u svakom kutku skriva kulturne, religijske i prirodne ljepote. 

Stolno mjesto bosanskih kraljeva, grad u kome je povijest pisana bosančicom, pismom naših predaka. Jelo se tu, kažu, zlatnim žlicama, pilo se iz zlatnih čaša i igrale su se tu najljepše balske igre. Živjeli su tu naši velikani Stjepan Tomaš, Tvrtko II. i nikada prežaljena kraljica Katarina. Već malo nakon ulaza u Sutjesku stoji mala džamija koju je prema legendi sagradio Mehmed II. Osvajač u samo par dana. Među zapuštenim i praznim kućama izdiže se franjevački samostan, jedan od najstarijih samostana u zemlji. Iako je nekoliko puta rušen do temelja i dan danas stoji u svom velebnom izdanju podsjećajući svakog prolaznika da već stoljećima mi ovdje dišemo. 

VAREŠ 

Gradić zaleđen u devedesetim godinama prošlog stoljeća! Sakriven gustim šumama okolnih brda i planina mjesto je na koje ne možete zalutati. A, ako se nalazite u Varešu to znači da ste se tamo i zaputili. Vareš je gradić u centralnoj Bosni, nekadašnji rudarski centar, koji već desetljećima trpi zapuštenost, uostalom kao i ostatak Bosne i Hercegovine. Dođete li iz pravca Visokog i Breze na samom ulazu dočekat će vas “divna” slika napuštene željezare. Ruševine nekadašnje tvornice koja je hranila stanovnike Vareša toliko su se stopile s prirodom da su odlična pozadina za snimanje bajkovitih fotografija nekih top modela ili vjenčanja. Na njih se nadovezuje blok stambenih zgrada koje potvrđuju da je Vareš nekada bio središte društvenog razvoja. I tako, kao i inače, osiromašio je čovjek svoj grad, ali nikada nije uspio uništiti duh Vareša. Jer, ljudi čine mjesto. Iako ne nude vrhunske muzeje i restorane s pet zvjezdica Vareš obećava prave i iskrene ljude, opuštene i prijateljski raspoložene. 

Zvijezda je danas bila mirna i pitoma, pravo osvježenje za ovaj iznenadno topli dan. Na periferiji Vareša pećina Ponikve. Jedna od pet u svijetu kroz koju prolazi saobraćajnica. Na ulazu u pećinu znak: SMANJI BRZINU ŠIŠMIŠI U LETU prvi takav znak u svijetu. Upozorava na stradanja šišmiša pri sudaru sa vozilom. 

A u Varešu smo posjetili prihvatnu zajednicu za djecu s teškim osobnim i obiteljskim situacijama Mala škola – Vareš . Djeca koja nose teške životne priče na svojim malim leđima žele život kao i svi njihovi vršnjaci. Iako nema zamjene za majku Školske sestre franjevke ljubavlju poput majčinske brinu o svojoj djeci, one pružaju nježnost, hrane, odijevaju, odgajaju.

Share this post on: